Jedan od najvećih svjetskih distributera i pakera mesa u svijetu, kompanija JBS iz Brazila, je svoj premium premium biftek klase kvaliteta 14 ponudila i preko 400 supermarketa širom Brazila. Do sada je ovaj proizvod bio samo dostupan u restoranima. Ipak rastuća potražnja srednje klase u Brazilu za visoko kvalitetnom junetinom je uticala na to da kompanija promjeni pristup na tržištu i ponudi najkvalitetnije proizvode širem tržištu (Izvor: https://www.globalmeatnews.com).

Slično je i u drugim područjima. Rast za kvalitetnom govedinom raste. Prema podacima informativne agencije Bloomberg očekuje se da će tržište Sjedinjenih Američkih Država konzumirati rekordne količine mesa u 2018. godini i očekuje se da će ta količina iznositi 100,8 kg/stanovnik/godina, kako crvenog mesa, tako i živinskog mesa. Ovo je značajan podatak, uvažavajući činjenicu da je u periodu 2007 – 2014. godina konzumacija mesa u SAD imala tendenciju pada, a sa druge strane povećan je broj stanovnika u SAD (Izvor: http://www.beefmagazine.com). Za primjer u BiH se konzumira tek trećina mesa po glavi stanovnika u odnosu na SAD, tj. oko 34 kg/stanovnik/godina.

Kad je u pitanju konkretno govedina, te rast potražnje za ovom vrstom mesa će rasti i na globalnom nivou. Prema podacima FAO u 2015. godini globalna potrošnja govedine po stanovniku je iznosila 10.1 kg, a ista će u 2030. godini biti 10.6 kg po glavi stanovnika na godišnjem nivou.

Uvažavajući činjenicu da Republika Srpske i BiH spadaju u razvoju,  godišnja potrošnja govedine po stanovniku u ovoj grupi zemalja prema FAO je iznosila u 2015. godini 7.1 kg, a 2030. godine će ista porasti na 8.1 kg. Ovo je posebno značajano sa gledišta sadašnjeg tržišta na koje izvozimo meso ili živa goveda (Turska, Libanon, zemlje CEFTA), a navedeni porast upućuje da će se samo na ovom tržištu otvoriti prostor za dodatnih 110.000 tona mesa odnosno cca 40.000 junadi. To je ako  se ne uzima u obzir povećanje broja stanovnika.

Sve više je popularno meso porijeklom od specijalizovanih tovnih pasmina goveda, što se vidi i po razlici u cijeni za telad tovnih rasa (crvena linija), koja su značajano skuplja u odnosu na telad mliječnih rasa (plava linija) (grafikon 1, izvor https://ec.europa.eu).

Za očekivati je da će trend uzgoja tovnih rasa rasti i u BiH, uvažavajući sve češći pristup u restoranskoj ishrani i razvoju ponude gotove hrane (food-service).