Nekad su se volovi (muška kastrirana goveda) uzgajali kao radna snaga, a tim bili najcjenjenija pokretna porodična imovina. Danas je vo vrijedan samo kao izvor mesa, meso od vola je specijalitet, a u posljednjih nekoliko godina opet polako zauzima značajno mjesto na trpezi. Uzgoj mladih volova podrazumjeva da se tržištu obezbjedi meso standardog kvaliteta mladih goveda simentalske pasmine goveda, odnosno mesnih pasmina ili njihovoh križanaca, poznatog porijekla. Tehnologija pristupa u odgoju volova mora obezbjediti ergonomske i etološke zakonitosti i potrebe životinja. Krmni obroci ne smiju sadržavati sirovne, koje nisu dozvoljene. U uzgoju goveda, potrebno je da meso ovih životinja ne sadrži ostatke veterinarskih lijekova, a iste u završnom dijelu tova ne treba davati.  Životinje se najčešće hrane iz izvora kabastog hraniva proizvedenih na gazdinstvu i žitarica iz domaće proizvodnje – zatvoreni ciklus ishrane. Krave dojilje u ovim stadima trebaju da daju dovoljan broj žeskih jedinki za obnovu stada, te dovoljan broj muških jedinki za proizvodnju mesa – uzgoj volova. Uglavnom uzgajivači, koji su izvan tržišne proizvodnje mlijeka i mesa mogu iskoristiti nove zahtjeve tržišta, a to je  meso volova proizvedeno u ekstenzivnim uslovima. Ova proizvdnja ima potencijal u danas uglavnom napuštenim područjima sa otežanim uslovima za proizvodnju, a gdje je nekada  bio raširen uzgoj priplodnih goveda. Muška grla bi se potom kastrirala i koristila u radne svrhe, a na kraju bi išla na klanje.  Trenutno govorimo o uzgoju ove kategorije goveda isključivo za proizvodnju mesa. Uzgajivači na taj način bi održali uzgoj goveda, te iskoristili mogućnosti opcija marketinga u promociji kvalitetne govedine poznatog porijekla, čime se obezbjeđuju prijeko potrebni prihodi, ali i očuvanje sela.

Uzgoj mladih goveda iz fizioloških i organizacionih razloga se može podijeliti u dvije faze:

1. a) odgoj teladi do odbijanja od mlijeka ili zamijene za mlijeko,
2. b) uzgoj do ostvarivanja tjelesne mase predviđene za klanje.

Od odbijanja pa nadalje krmni obrok teladi predstavlja mješavinu žitarica i kvalitetno sijeno po volji, te naravno vodu. Ovim pristupom uzgoja teladi dobro razvije se njihov rumen i telad su sposobna za nastavak uzgoja. Za tov teladi biraju se samo zdrave žiotinje pasmina simentalac, mesne pasmine ili ukrštena grla mesnih i mliječnih pasmina poznatog porijekla.

Kastracija, prevencija i liječenje životinja

Kastraciju teladi se vrši u uzrastu od 3 do 6 mjeseci, koristeći lokalnu anesteziju. Kastraciju sprovodi stručno lice – doktor veterinarske medicine. U uzrastu teladi od 2 do 4 mjeseca neophodno je da se sprovedu preventivne vakcinacije: vitaminizacija i čišćenje glista kod životinja. Čišćenje glista se vrši svakog proljeća prije izlaska na pašnjake i svake jeseni nakon povratka sa pašnjaka.

Liječenje i zaštitu životinja, preventivnu vakcinaciju vrši odnosno propisuje veterinar, koji svaki tretman, preventivnu vakcinaciju i sve propisane i upotrebljene lijekove upisuje u odgovarajuću evidenciju na gazdinstvu (žutu knjigu).

Ishrana volova

Hranjivo ne smije da sadrži ostatke pesticida, antibiotika, niti da ima u sastavu stimulatore rasta, sintetičke boje i ureu. Životinje se ne smiju hraniti genetski modifikovanim sirovinama. Dozvoljeno je dodavanje soli, mikroelemenata i mješavina vitamina, koje su neophodne za razvoj i normalno fiziološko funkcionisanje organizma.

Osnova ishrane. U ljetno doba životinje se hrane na pašnjacima, sa mnogo različitih trava. Pored ishrane na paši, obrok može da sadrži i do 30% kukuruzne silaže od ukupnog obroka. U toku zimskog doba potrebno je obezbjediti sijeno visokog kvaliteta i travnu odnosno kukuruznu silažu. Krmni obrok treba biti prilagođen tjelesnoj masi volova. Nedostatak hranjivih materija i soli iz osnovnog kabastog dijela obroka, dopunjujemo dodavanjem koncetrovane krme, kao što su sve vrste žitarica poluproizvoda mlinske industrije, ulja i šećera i adekvatnih mineralno vitaminskih smješa.

Plan ishrane volova u zavisnosti od uzrasta životinje

U tabelama 1. i 2. prikazan je plan ishrane ove kategorije goveda i količina hraniva u zavisnosti od uzrasta životinje. Plan podrazumjeva ishranu teleta od početne mase 120 kg bez prisustva krave dojilje.

Tabela 1. Predviđeni plan prehrane na zimu rođenih teladi  (januar) do završne mase

Tabela 2. Planirana ukupna količina hrane za predviđeni period ishrane (kg)

U završnom dijelu tova odnosno poslednjih 75 dana krmni obrok treba da obuhvati žitarice (raž, tritikale, ječam, kukuruz) da bi se meso optimalno prekrilo slojem potkožnog loja. Masa za klanje se može dostići i sa 25 mjeseci starosti, i u tom uzrastu prosječna prirast iznosi od 700 do 900 g/dan.

Značaj proizvodnje mesa volova u predloženom sistemuObrok je izračunat na osnovu normativa za tov stada volova pasmine Simentalac, pod pretpostavkom da je smanjen prirast u uslovima ekstenzivnog uzgoja. Starost životinja za klanje ne smije prelaziti 30 mjeseci; tokom kojih životinje dostignu tjelesnu masu od oko 700 kg. Da bi na tržište postigli višu cijenu od cijene mesa mladih tovnih junadi, meso volova mora u samoj ponudi na tržištu da se razlikuje od drugih vrsta govedine. Zbog toga je neophodno formirati brendiranje govedine. To će takođe zahtjevati odgovarajući tržišni pristup, koji će obuhvatiti odgovarajuću promociju i prezentaciju, a kako bi kupci bili upoznati sa prirodnim uzgojem volova i kvalitetom takvog mesa. 

1. Uzgojem volovai krava dojilja se riješava i pitanje problematike proizvodnje mlijeka.
2. Sa boljim održivom i prirodi prilagođenompoljoprivrednom pomaže se u održavanju ekološke ravnoteže, posebno u oblastima sa ograničenim uslovima za poljoprivrednu proizvodnju.
3. Životinje sehrane sa krmnim biljem i žitaricama iz domaće proizvodnje – vlastiti proizvodni ciklus.
4. Kod kravadojilje dovoljno je sa jedne strane da se dobije dovoljan broj ženske teladi za obnovu stada, sa druge strane dovoljan broj muških grla za tov.
5. Sa održivim uzgoj goveda u ovom sistemu dobija sekvalitetno meso kroz iskorištavanje pašnjaka niže proizvodne vrijednosti.
6. Meso mladih volova odlikuje nježnastruktura mišićnih vlakana, izuzetnog ukusa i sočnosti.
7. Odličankvalitet mesa mladih volova, će obogatiti ponudu potrošačima, a može igrati i važnu ulogu u razvoju turizma.
8. Uz pomoć države(subvencije) se može obezbjediti bollja ekonomičnost i održivost ove proizvodnje.
9. Uzgoj goveda na ovakav način treba da obezbjedi očuvanje sela i stanovništva u njemu.
10. Uzgoj životinja u prirodnom okruženju obogaćuje izgled područja na kojem se uzgajaju.

Prof. dr Marjan Janžekovič, Univerzitet u Mariboru, Fakultet poljoprivrede i biosistemskih nauka

Priprema i prevod sa slovenačkog: dr Miljan Erbez

Preuzeto sa: www.stocarstvo.rs.ba